Košarka - Košarka - Osnovna škola 'Šamu Mihalj' - (Bačko Petrovo Selo) / Samu Mihály Általános Iskola (Péterréve)
 






skola@samubps.edu.rs
   
.
.

BALASSI INTÉZET


BETHLEN GÁBOR ALAP


OPŠTINA BEČEJ
ÓBECSE KÖZSÉG


POKRAJINSKI SEKRETARIJAT ZA OBRAZOVANJE, UPRAVU I NACIONALNE ZAJEDNICE


ČEPOM DO OSMEHA







 

Košarka
18.02.2010.




Košarka je sport u kojem dve ekipe sastavljene od pet igrača pokušavaju ostvariti što više bodova (poena) ubacivanjem lopte kroz obruč koša pod organiziranim pravilima. Kada se to dogodi govori se o košu.
Do bodova se dolazi ubacivanjem lopte kroz obruč koša pod uvetom da je lopta kroz obruč prošla odozgo. Ekipa koja na kraju utakmice ostvari više bodova pobednik je. Koš postignut unutar luka vredi 2 boda, iza luka vredi 3 (trica), a slobodno bacanje vrijedi 1 bod. Loptom se upravlja njenim odbacivanjem od podloge (dribling) ili međusobnim dodavanjem između saigrača. Telesni kontakt koji ometa igrača u igri nije dozvoljen (prekršaj). Postoje strogo određena pravila i načini na koje se lopta sme voditi.
Tokom vremena košarka je razvila uobičajene tehnike pucanja, dodavanja i dribilinga, kao i pozicije igrača i napadački i obrambeni mehanizam. Dok se uobičajena takmičenje odvija pod strogim i tačno određenim pravilima, razne vrste košarke učinile su košarku bližu igračima i s manjim brojem pravila. Košarka je jedan od najgledanijih sportova na svetu.
Dok je takmičarska košarka isključivo dvoranski sport koji se odvija na terenu za košarku, manje regulirane vrste košarke mogu se igrati i kao spoljni sport na podlogama različitim od parketa, koji je standard za takmičarsku košarku.

ISTORIJA KOŠARKE



Prvo košarkaško igralište na springfieldskom fakultetu u SAD-u.


U ranom maju 1891., doktor James Naismith, kanadski lekar, na tadašnjem Fakultetu McGill (danas Fakultet Springfield), osmislio je sasvim novu dvoransku igru s namerom zadržavanja kondicije svojih učenika tokom dugih zima. Nakon odbijanja ideja objašnjenjem da su pregrube ili nepotpune, prilagodio je nekoliko sportova u jednu celinu i napisao je jednostavna pravila.
Stavio je koš na visinu od 3.05 metara (10 stopa). Taj koš se razlikovao od današnjega po tome što je imao čvrsto dno, dok današnji koševi imaju mrežicu koja propušta loptu. Dok su koševi imali čvrsto dno, svaki put nakon postignutoga koša lopte su se morale izbijati iz koša. Naismithova nova igra bila je vrlo slična rukometu koji je nastao otprilike u isto vreme kao i košarka, krajem 19. veka.
Ženska košarka počela je 1892. kada je Senda Berenson, profesorica fizičkog vaspitanja prilagodila Naismithova pravila ženama. Prva službena košarkaška utakmica održana je 20. juna 1892. u dvorani Gimnazije YMCA. Igralo se s devet igrača na terenu upola kraćem nego današnji NBA teren. Originalni naziv košarke na engleskom je basketball, a složena je od riječi basket – koš i ball – lopta.
Ime je Naismithu sugerirao jedan od njegovih učenika. Igra je bila popularna od samog početka.
Prvi igrači košarke bili su studenti Gimnazije YMCA. Kasnije igra se proširila na čitav SAD i Kanadu. Do 1896. godine postojala su i brojne ženske košarkaške ekipe, no poprilično gruba pravila i brojna publika odvratila su košarku od primarnog cilja YMCA, igre koja pomaže studentima da ostanu u formi. No, usprkos tome, prije Prvog svetskog rata uspostavili su se brojni amaterski savezi s amaterskim klubovima, i to u SAD-u.
Košarka se prvo igrala s fudbalskom loptom. Prve lopte izrađene isključivo za košarku bile su smeđe, što je bila uobičajena boja sve do pedesetih 20. veka kada je Paul Tony Hinkle, u potrazi za loptom koja bi bila uočljivija, u opticaj uveo narandžastu loptu, koja je i danas standardna.
Odbacivanje lopte od podloge (dribling) nije bilo predviđeno prvim pravilima. Predviđeno je bilo samo dodavanje lopte između saigrača odbacivanjem lopte od podloge.
Dodavanje lopte bio je prvi primer pomicanja lopte. Dribling je postupno našao put do košarke i postao dozvoljen, no nije se previše koristio zbog nepravilnoga oblika tadašnjih lopti i njihovog nepravilnoga odskoka. Tek je sredinom pedesetih dribling postao popularna metoda baratanja loptom, što je bilo uvjetovano poboljšanjem njenih svojstava za što je zadužan već spomenuti Paul Tony Hinkle.
Košarka, netball, odbojka i lacrosse jedini su sportovi s loptom izmišljeni od strane država Sjeverne Amerike. Druge igre poput baseballa i kanadskog fudbala izmislili su Europljani, Azijci ili Afrikanci. pozdravljen od kritike, Hoosiers.

Međunarodna košarka



XX. OI u Munchenu - Krešimir Ćosić (Jugoslavija) protiv Petra Novickog (Čehoslovačka).


Međunarodna košarkaška federacija (FIBA) uspostavljena je 1932. od strane osam država koje su ujedno postale i prvih osam članica: Argentina, Grčka, Čehoslovačka, Italija, Latvija, Rumunjska, Portugal i Švicarska. U to vrijeme FIBA je okupljala samo amaterske igrače i ekipe što se videlo u imenu FIBA-e (pod slovom A - amateur). Danas FIBA logično okuplja najveći broj profesionalaca, ali je francuski akronim ostao nepromenjen.
Košarka je ušla u program Olimpijskih igara na Igrama 1936., iako je demonstracijski turnir održan još na Igrama 1904. Na košarkaškim turnirima na Olimpijskim igrama dominirali su i još dominiraju Amerikanci koji nisu osvojili samo tri titule. Prvi poraz na Olimpijadi bio je u finalu Igara 1972. protiv SSSR-a. 1950. godine održano je prvo Svetsko prvenstvo u košarci u Argentini, a 1953. su i žene dobile Svetsko prvenstvo koje se održalo u Čileu. Ženska košarka je dodana u olimpijski program na Igrama 1976., a dominirale su Amerikanke.
FIBA je odbacila odvojenost takmičenja amatera i profesionalaca relativno kasne 1989. godine, a na Olimpijskim igrama 1992. profesionalcima je dozvoljen nastup. Dominacija SAD-a nastavljena je i pojavom njihovoga Dream Teama. No, kako su i druge reprezentacije počele oslanjati se isključivo na profesionalce, dominacija SAD-a počela je opadati, da bi na SP-u 2002. završili na šestom mjestu, iza Jugoslavije, Argentine, Nemačke, Novog Zelanda i Španije. Na Olimpijskim igrama 2004. u Atini dogodio se prvi poraz Dream Teama na Olimpijskim igrama od Portorika i Litvanije u grupnoj fazi takmičenja. Na kraju su osvojili treće mjesto pobijedivši Litvaniju u utakmici za treće mesto.

Pravila košarke

Mjere i trajanje napada najčešće variraju između turnira i organizacija; u ovom dijelu članka koriste se međunarodna i NBA pravila.
Smisao igre je premašiti broj koševa (poena) druge ekipe ubacivanjem lopte kroz obruč protivničkoga koša pod uslovom da je lopta ušla kroz obruč bez da je prošla kroz donji deo obruča, već od iznad, te sprečavanje protivničke ekipe da ubaci loptu kroz koš ekipi koja se brani. Pokušaj ubacivanja lopte kroz obruč (u koš) zove se šut. Uspešan šut iz igre vredi dva poena ako je šut upućen na način da je zadnje mesto na kojem je šuter stajao bilo unutar 6.25 metara u Europi, te 7.24 metara u NBA. Šut izvan toga luka vrijedi tri poena.

Vremensko trajanje igre

Utakmica se igra po četiri čevrtine od deset (međunarodna košarka) ili dvanaest minuta (NBA). Na fakultetima se igraju dva poluvremena od 20 minuta, dok većina koledža igra četiri četvrtine od osam minuta. Veliki odmor nakon dve četvrtine traje petnaest minuta, a odmor između dve četvrtine traje dve minute. Ako je igra neodlučena nakon četiri četvrtine igra se jedan produžetak od pet minuta. Ako je nakon jednog produžetka utakmica i dalje neodlučena, produžetci se nastavljaju dok se ne dobije pobednik.
Ekipe menjaju koševe nakon dve odigrane četvrtine. Sat se pomiče dok je lopta u igri; kad je lopta izvan granica ili nije u aktivnoj igri, sat se zaustavlja. Upravo zbog toga utakmice traju otprilike dva sata, mnogo više od predviđenih 40 (međunarodna košarka) ili 48 minuta (NBA).
Na terenu u igri smije biti pet igrača jedne ekipe u isto vreme. Ekipe smeju imati maksimalno sedam zamena. Zamene se mogu obavljati neograničeno, ali samo kad je sat zaustavljen, tj. kad igra nije aktivna. Ekipe imaju trenera, koji najčešće razvija taktiku i strategiju ekipe, te ostalo osoblje koje također aktivno sudeluje, no izvan terena (lekari, pomoćni treneri, statističari).
I za žene i muškarce dres je isti. Standardni se dres sastoji od šorca koje u današnje vreme dosežu ispod kolena i majice bez rukava s jasno vidljivim brojem koji nema niko drugi u ekipi, koji je otisnut i na prsima i leđima. Profesionalni košarkaši koriste specijalnu obuću s visokim đonom koji osiguravaju dodatnu potporu petama. Osim broja, na majicama se nalaze i imena kluba, igrača i sponzora.
Broj time-outova na utakmici ograničen je najčešće na šest. Traju po ne više od jedne minute, osim ako nije predviđeno da traju duže zbog televizijskog prenosa. Utakmicu kontroliraju suci kojih je na jednoj utakmici četiri: glavni sudac, dva pomoćnika i jedan sudac za stolom, koji vodi brigu o broju postignutih koševa, ličnim greškama igrača, vremenu, i vremenu napada.

Oprema



Tradicionalna lopta s osam ploča.




Dijagram koji pokazuje FIBA-ine mjere terena u SI standardu.


Jedina oprema koja je potrebna za odigravanje košarkaške utakmice su lopta i ravni pravougaoni teren s koševima na suprotnim krajevima terena. Košarka na takmičarskom nivo zahteva više opreme kao sat, tablu s rezultatom, te operativni sat na konstrukciji koša sa sirenom.
Regularni košarkaški teren za međunarodnu košarku ima mjere 28x15 metara, a u NBA 29x15 metara. Većina terena ima parket izrađen od drva. Koš s tablom, mrežom i obručom visi 1.2 metara unutar terena po sredini s visinom gornjeg obruča od 3.05 metara. Ove mere gotovo su identične u svim ligama na svetu. Dok dimenzije terena ili table na košu mogu varirati bez preteranoga učinka, vrlo je važno da obruč bude na tačnoj visini od 3.05 metara. Čak i maleno odstojanje od nekoliko centimetara, pa čak i milimetara, može imati veliki učinak na uspešnost šuteva.
Prekršaji pravila
Lopta se sme voditi prema košu njenim pucanjem (šutom), dodavanjem između igrača, njenim bacanjem, guranjem, kotrljanjem ili driblingom (odbacujući loptu od poda prilikom trčanja).
Lopta mora ostati unutar terena; ekipa koja zadnja dodirne loptu prije nego što ona dodirne graničnu crtu terena ili ju pređe gubi posed nad loptom. Igrač koji se kreće s loptom ne sme pomeriti obe noge dok dribla (vodi loptu), inače se sude koraci, ne smije loptu uhvatiti obema rukama niti driblati s obema rukama, inače se sudi duplo vođenje. Ruka igrača ne sme biti ispod lopte dok dribla, inače se sudi nošena lopta. Ekipa koja ima posed lopte u napadačkom delu terena ne sme vratiti loptu u obrambeni deo terena.
Lopta se ne sme udariti šakom. Ako igrač pogreši o neko od ovih pravila dok je njegova ekipa u napadu, ekipa gubi loptu; ako se ekipa branila, napad se ponavlja od početka.
Postoje ograničenja koja se odnose na: vreme dozvoljeno da lopta u posedu neke ekipe pređe iz obrambenog u napadački deo terena (osam sekundi); maksimalno dozvoljenom vremenu koje može proći bez da lopta u posedu ekipe dodirne obruč protivničkog koša (24 sekunde); držanju lopte bez driblanja (vođenja lopte) dok je igrač u posedu lopte (pet sekundi), te zadržavanju u reketu, mestu ispod koša (tri sekunde). Ova pravila su uvedena da nateraju ekipu na napad.

Vrste košarke



Streetball u SAD-u.


Razne vrste košarke aktivnosti su čija je osnova košarka. U tim vrstama košarke koriste se uobičajene košarkaške sposobnosti i potezi, kao i oprema, koja se primarno sastoji od lopte i koša. Neke vrste oslanjaju se gotovo u potpunosti na pravila košarke, dok neke druge imaju sasvim drugačija pravila. Ipak, najviše vrste košarke igra se bez sudaca i strogih pravila.
Najuobičajenija vrsta košarke je ona u kojoj se igra na samo jednoj polovini terena. Koristi se samo jedan koš, a kada se promeni posed lopte, lopta mora biti izvedena izvan luka od 6.25 m (međunarodna košarka) ili 7.24 m (NBA). Ovakva košarka zahtijeva manje kardiovaskularne izdržljivosti i kondicije, budući da igrači ne moraju stalno trčati na dvije polovine terena. Također, kada se igra košarka na samo jednoj polovini terena, to omogućuje nekim drugim igračima igranje na suprotnom košu, što je idealno za druge igrače koji žele igrati.
Popularna verzija košarke na pola terena je do 21. Šutevi unutar luka koji inače vrede dva poena vrede jedan poen, a trica vredi dva poena. Igrač koji zabije koš u ređim i dužim verzijama dobiva tri slobodna bacanja koja, ako se sva tri ubace, vrede dodatni poen. Ako igrač promaši koš, a protivnik ubaci loptu u koš dok lopta još nije dodirnula pod, igraču koji je prvotno promašio oduzimaju se svi poeni. Izuzetak je ako je igrač koji je promašio imao 15 ili više poena; tada se poeni vraćaju na 15. Igrač koji prije dođe do 21 je pobjednik, a ako igrač s 20 dođe na 22, poeni mu se vraćaju na 15.
Ostale vrste uključuju streetball i jedan na jedan (one-on-one). Tada se obično igra na samo četvrtini terena u jedan koš. Takva vrsta košarke tera igrače na driblinge i spektakularne poteze, kao i na više eipne igre. Sve ove vrste košarke mogu se igrati na parketu (u dvorani), no češća je igra na asfaltnom podu izvan dvorane.



 


 


 


 


 


 

 

ELEKTRIČNA ENERGIJA




BROJ SLIKA: 836
BROJ PREGLEDA: 195880
BROJ POSETIOCA: 120086

OOO
UNESITE TRAŽENI POJAM:


SEPTEMBAR/ 2018
PUSČPSN
1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30




PISMENE PROVERE
   18-09-2018
   61   (ISTORIJA)
KONTROLNI ZADATAK


   20-09-2018
   71   (ISTORIJA)
KONTROLNI ZADATAK



 Današnja užina je:
KIFLA SA MAKOM, ČAJ



 Sutrašnja užina će biti:
KROASAN ŠTAPIĆ,SOK

Danas je 18.09.2018.

 Sledeći učenici slave rođendan:

Nonin Miloš - 1.1
Sindeles Andrea - 5.2


Sutra je 19.09.2018.

 Sledeći učenici će slaviti rođendan:

Koliger Zsófia - 3.4

Kolompár Tamás - 5.4

Kiss Anett - 6.2





ZAHVALJUJEMO SE NA PRUŽENOJ PAŽNJI. VI STE 620598. POSETILAC. 2009-2017 © OŠ 'Šamu Mihalj' - Bačko Petrovo Selo